THE INTERNATIONAL BILL OF HUMAN RIGHTS With Multilingual UDHR

 
 
International Covenant on Civil and Political Rights | International Covenant on Economic Social and Cultural Rights
 
   

 

 

 

 

 

 

FL

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

BOSNIAN Latin Script LANGUAGE

Native to : BOSNIA AND HERZEGOVINA | SERBIA | CROATIA | MONTENEGRO | MACEDONIA | SLOVENIA | KOSOVO | The Bosnian Diaspora

Click on The BLUE Panel To Open or Close The UDHR

BOSNIAN Latin Script Universal Declaration Of Human Rights

Usage By Country
Official Language: Bosnia-Herzegovina 

 

Total Speakers 
21.000.000 (1995) 

Native Name 
Bosanski 

Official language in

 Bosnia and Herzegovina

 

Background 
It belongs to the Indo-European family, Slavonic group, South Slavonic subgroup, and is spoken by 4 million people. Both Latin and Cyrillic scripts are used. 

 

 

BOSNIAN Latin Universal Declaration Of Human Rights

OPĆA DEKLARACIJA O PRAVIMA ČOVJEKA

USVOJENA U OPĆOJ SKUPŠTINI UJEDINJENIH NACIJA 10. DECEMBRA

UVOD

BUDUĆI da su priznavanje urođenog dostojanstva i jednakih i neotuđivih prava svih članova ljudske obitelji temelj slobode, pravde i mira u svijetu,

BUDUĆI da su nepoštivanje i preziranje prava čovjeka imali za posljedicu akte, koji su grubo vrijeđali savjest čovječanstva, i budući da je stvaranje svijeta u kojem će ljudska bića uživati slobodu govora i vjerovanja i slobodu od straha i nestašice bilo proglašeno kao najviša težnja običnih ljudi,

BUDUĆI da je bitno da prava čovjeka budu zastićena vladavinom prava, da čovjek ne bude primoran da kao posljednjem sredstvu pribjegne pobuni protiv tiranije i ugnjetavanja,

BUDUĆI da je bitno da se unapređuje razvoj prijateljskih odnosa između naroda,

BUDUĆI da su narodi Ujedinjenih nacija ponovo potvrdili u Povelji svoju vjeru u osnovna prava čovjeka, u dostojanstvo i vrijednost čovjekove osobe i u ravnopravnost muškaraca i žena i posto su odlučili da unapređuju društveni napredak i bolji životni standard u široj slobodi,

BUDUĆI da su se Države Članice obavezale da, u suradnji s Ujedinjenim nacijama, postignu unapređenje općeg poštivanja čovjekovih prava i osnovnih sloboda i njihovo održavanje,

BUDUĆI da je zajedničko razumijevanje tih prava i sloboda od najveće važnosti za puno ostvarenje te obaveze,

GENERALNA SKUPSTINA PROGLAŠAVA

OVU OPĆU DEKLARACIJU O PRAVIMA ČOVJEKA kao zajedničko mjerilo postizanja za sve narode i sve države radi toga da bi svaki organ društva, imajući Deklaraciju stalno na umu, težili da učenjem i odgojem doprinesu poštivanju ovih prava i sloboda i da bi progresivnim nacionalnim i međunarodnim mjerama osigurali njihovo opće i djelotvorno priznavanje i održavanje, kako među narodima samih Država Članica, tako i među narodima onih područja koja su pod njihovom ingerencijom.

 

Član 1.

Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i sviješću i treba da jedno prema drugome postupaju u duhu bratstva.

Član 2.

Svakome su dostupna sva prava i slobode navedene u ovoj Deklaraciji bez razlike bilo koje vrste, kao sto su rasa, boja, spol, jezik, vjera, političko ili drugo mišljenje, narodonosno ili društveno porijeklo, imovina, rođenje ili drugi pravni položaj. Nadalje, ne smije se činiti bilo kakva razlika na osnovu političkog, pravnog ili međunarodnog položaja zemlje ili područja kojima neka osoba pripada, bilo da je ovo područje nezavisno, pod starateljstvom, nesamoupravno, ili da se nalazi ma pod kojim drugim ograničenjima suverenosti.

Član 3.

Svako ima pravo na život, slobodu i osobnu sigurnost.

Član 4.

Niko ne smije biti držan u ropstvu ili ropskom odnosu; ropstvo i trgovina robljem zabranjuje se u svim njihovim oblicima.

Član 5.

Niko ne smije biti podvrgnut mučenju ili okrutnom, nečovječnom ili ponižavajućem postupku ili kažnjavanju.

Član 6.

Svako ima pravo da se svagdje pred zakonom priznaje kao osoba.

Član 7.

Svi su pred zakonom jednaki i imaju pravo, bez ikakve diskriminacije, na jednaku zaštitu zakona. Svi imaju pravo na jednaku zaštitu protiv bilo kakve diskriminacije kojom se krši ova Deklaracija i protiv svakog podsticanja na takvu diskriminaciju.

Član 8.

Svako ima pravo na djelotvorna pravna sredstva putem nadležnih nacionalnih sudova zbog djela kojima se krše osnovna prava koja su mu dodijeljena u Ustavu ili zakonu.

Član 9.

Niko ne smije biti podvrgnut samovoljnom hapšenju, zatvoru ili izgonu.

Član 10.

Svako ima pravo da ga u punoj jednakosti pošteno i javno sasluša nezavisan i nepristran sud radi utvrđivanja njegovih prava i obaveza i bilo kakve krivične optužbe protiv njega.

Član 11.

  1. Svako ko je optužen za krivično djelo ima pravo da se smatra nevinim dok se na temelju zakona krivnja ne dokaže na javnom pretresu na kojem je imao sva jamstva potrebna za svoju odbranu,

  2. Niko se ne smije smatrati krivim za krivično djelo na temelju bilo kakvog čina ili propusta koji nisu predstavljali krivično djelo u smislu nacionalnog ili međunarodnog prava u vrijeme kada su oni bili počinjeni. Isto tako ne smije se izricati teža kazna od one koja se mogla primjeniti kada je krivično djelo počinjeno.

Član 12.

Niko na smije biti izvrgnut samovoljnom miješanju u njegov privatni zivot, obitelj, dom ili prepisku, niti napadajima na njegovu čast i ugled. Svako ima pravo na zaštitu zakona protiv ovakvom miješanju ili napadu.

Član 13.

  1. Svako ima pravo na slobodu kretanja i stanovanja unutar granice svake države.

  2. Svako ima pravo da napusti bilo koju zemlju, uključujući svoju vlastitu i da se vrati u svoju zemlju.

Član 14.

  1. Svako ima pravo da traži i uživa u drugim zemljama utočište pred progonima.

  2. Na to se pravno ne može pozivati u slučaju progona koji su zaista izazvani nepolitičkim zločinima ili djelima protivnim ciljevima i načelima Ujedinjenih nacija.

Član 15.

  1. Svako ima pravo na državljanstvo.

  2. Niko ne smije samovoljno biti lišen svojeg državljanstva niti mu se smije odreći pravo da promijeni svoje državljanstvo.

Član 16.

  1. Punoljetni muškarci i žene bez ikakvih ograničenja u pogledu rase, državljanstva ili vjere, imaju pravo da sklope brak i da osnuju obitelj. Oni su ravnopravni prilikom sklapanja braka, za vrijeme njegova trajanja i prilikom njegova razvoda.

  2. Brak se sklapa samo uz slobodan i potpun pristanak onih koji namjeravaju stupiti u brak.

  3. Obitelj je prirodna i osnovna društvena jedinica i ima pravo na zaštitu društva i države.

Član 17.

  1. Svako ima pravo da sam posjeduje imovinu, a isto tako da je posjeduje u zajednici s drugima.

  2. Niko ne smije samovoljno biti lišen svoje imovine.

Član 18.

Svako ima pravo na slobodu misli, savjesti i vjere; to pravo uključuje slobodu promijeniti svoju vjeru ili vjerovanje i slobodu da se, bilo pojedinačno ili u zajednici s drugima, javno ili privatno, ispoljava vjera ili vjerovanje učenjem, vršenjem, obredima i održavanjem.

Član 19.

Svako ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja; ovo pravo uključuje slobodu mišljenja bez tuđeg mišljenja a isto tako i traženje, primanje i saopćavanje obavještenja i ideja bilo kojim sredstvima i bez obzira na granice.

Član 20.

  1. Svako ima pravo na slobodu mirnog okupljanja i udruživanja.

  2. Niko ne može biti primoran da pripada nekom udruženju.

Član 21.

  1. Svako ima pravo da sudjeluje u upravi svoje zemlje, neposredno ili preko slobodno izabranih predstavnika.

  2. Svako ima pravo na jednak pristup javnim službama u svojoj zemlji.

  3. Volja naroda treba da bude osnova vladine vlasti; ta volja treba da se izražava u povremenim i istinskim izborima, koji treba da se provode općim i jednakim pravom glasa, tajnim glasanjem ili odgovarajućim postupcima slobodnog glasanja.

Član 22.

Svako, kao član drustva, ima pravo na socijalno osiguranje i pravo da ostvaruje ekonomska, socijalna i kulturna prava neophodna za svoje dostojanstvo i za razvoj svoje ličnosti putem državne pomoći i međunarodne suradnje a u skladu s organizacijom i sredstvima svake države.

Član 23.

  1. Svako ima pravo na rad, na slobodan izbor zaposlenja, na pravične i povoljne uvjete rada i na zaštitu od nezaposlenosti.

  2. Svako, bez razlike, ima pravo na jednaku plaću za jednaki rad.

  3. Svako ko radi ima pravo na pravičnu i povoljnu naplatu koja njemu i njegovoj obitelji osigurava čovjeka dostojni opstanak i koja se, po potrebi, dopunjuje drugim sredstvima socijalne zaštite.

  4. Svako ima pravo da radi zaštite svojih interesa obrazuje sindikate i da stupa u njih.

Član 24.

Svako ima pravo na odmor i dokolicu uključujući razumno ograničenje radnih sati i periodične plaćene praznike.

Član 25.

  1. Svako ima pravo na životni standard koji odgovara zdravlju i dobrobiti njega samoga i njegove obitelji, uključujući hranu, odjeću, stan i liječničku njegu i potrebne socijalne usluge, kao i pravo na osiguranje za slučaj nezaposlenosti, bolesti, nesposobnosti, udovišta, starosti ili drugog pomanjkanja sredstava za život u prilikama koje su izvan njegove moći.

  2. Majka i dijete imaju pravo na naročitu brigu i pomoć. Sva djeca, bilo rođena u braku ili izvan njega, treba da uživaju istu socijalnu zaštitu.

Član 26.

  1. Svako ima pravo na obrazovanje. Obrazovanje treba da bude besplatno, bar u osnovnim i nižim stupnjevima. Osnovno obrazovanje treba da bude obavezno. Tehničko i stručno obrazovanje treba da bude općenito pristupačno, a i više obrazovanje treba takođe da bude svima pristupačno na temelju sposobnosti.

  2. Obrazovanje treba da bude usmjereno na puni razvitak ljudske ličnosti i na učvršćavanje poštivanja čovjekovih prava i osnovnih sloboda. Ono treba da unapređuje razumijevanje, snošljivost i prijateljstvo medju svim narodima, rasnim i vjerskim skupinama, i treba da unapređuje djelatnost Ujedinjenih nacija na održavanju mira.

  3. Roditelji imaju prvenstveno pravo da biraju vstu obrazovanja za svoju djecu.

Član 27.

  1. Svako ima pravo da slobodno sudjeluje u kulturnom životu zajednice, da uživa u umjetnosti i da učestvuje u znanstvenom napretku i u njegovim koristima.

  2. Svako ima pravo na zaštitu moralnih i materijalnih interesa koji proistiću ma od kojeg znanstvenog, književnog ili umjetničkog proizvoda kojemu je autor.

Član 28.

Svako ima pravo na društveni i međunarodni poredak u kojem prava i slobode izložene u ovoj Deklaraciji mogu biti potpuno ostvarene.

Član 29.

  1. Svako ima obaveze prema zajednici iz koje je jedino moguće slobodno i puno razvijanje njegove ličnosti.

  2. U vršenju svojih prava i sloboda svatko treba da bude podvrgnut samo onim ograničenjima koja su određena zakonom isključivo u cilju osiguranja dužnog priznanja i poštivanja prava i sloboda drugih i u cilju zadovoljenja pravičnih zahtjeva morala, javnog poretka i općeg blagostanja u demokratskom društvu.

  3. Ta prava i slobode ni u kojem slučaju ne mogu se primjenjivati protivno ciljevima i načelima Ujedinjenih nacija.

Član 30.

Ništa se u ovoj Deklaraciji ne može tumačiti kao pravo ma koje države, skupine ili osobe da sudjeluje u bilo kojoj djelatnosti ili da vrši bilo kakvu djelatnost usmjerenu na uništavanje bilo kojih ovdje izloženih prava i sloboda.




 

 

 

 

MORE TRANSLATIONS UDHR

 

BOSNIAN Cyrillic Script LANGUAGE

Recognised minority language in

 Serbia
 Montenegro
 Macedonia
 Kosovo

 

Bosnian (bosanski/босански [bɔ̌sanskiː]) is the standardized variety of the Serbo-Croatian language used by Bosniaks.[3][4][5]Bosnian is one of the three official languages of Bosnia and Herzegovina, along with Croatian and Serbian. It is also an officially recognized minority or regional language in SerbiaMontenegroRepublic of Kosovo, and Macedonia.

Standard Bosnian uses a Latin alphabet.[Note 1] Bosnian is notable among the varieties of Serbo-Croatian for a number of Arabic,Ottoman Turkish and Persian loanwords, largely due to the language's interaction with those cultures through Islamic ties.

Standard Bosnian is based on the most widespread dialect of Serbo-Croatian, Shtokavian, more specifically on Eastern Herzegovinian, which is also the basis of Standard CroatianSerbian, and Montenegrin. Until the dissolution of SFR Yugoslavia, they were treated as a unitary Serbo-Croatian language, and that term is still used in English to subsume the common base (vocabulary, grammar and syntax) of what are today officially four national standards, although this term is controversial for native speakers,and paraphrases such as "Serbo-Croat-Bosnian" (SCB) or "Bosnian-Croatian-Serbian" (BCS) are therefore sometimes used instead, especially in diplomatic circles.

Several linguists and socio-political advocates claim Bosnian to be not only a standard language of the Bosniaks, but of all of Bosnia and Herzegovina, drawing on historical evidence where the regional term Bosnian is attested.

The Charter of Kulin Ban from 1189, written in Bosnian Cyrillic is the oldest document of its kind among the South Slavic languagesand is currently in a Saint Petersburg museum.

The first official dictionary in the Bosnian language, authored by Muhamed Hevaji Uskufi, was printed in the early 1630s, while, comparatively, the first dictionary in Serbian was printed only in the mid-19th century.

 

Modern language and standardisation

Although Bosniaks are, on the level of colloquial idiom, linguistically more homogeneous than either Serbs or Croats they (unlike the other two) failed to codify a standard language in the crucial 19th century, with at least two factors being decisive:

Nevertheless, the literature of the so-called "Bosniak revival" at the start of the 20th century was written in an idiom that was closer to the Croatian standard than to the Serbian one: it was a western Shtokavian dialect with an Ijekavian accent and used a Latin script, but had recognizable Bosniak lexical traits. The main authors were the polymath, politician and poet Safvet-beg Bašagić and the storyteller Edhem Mulabdić.

Standard Bosnian language took shape in the 1990s and 2000s: lexically, Islamic-Oriental loan words are becoming more frequent; phonetically: the phoneme /x/ is reinstated in many words as a distinct feature of vernacular Bosniak speech and language tradition; also, there are some changes in grammar, morphology and orthography that reflect the Bosniak pre-World War I literary tradition, mainly that of the Bosniak renaissance at the beginning of the 20th century.

 

 

 

     
     
     

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Credits : wikipedia.org

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Credits : wikipedia.org | ohchr.org

 

 

 

UNITED NATIONS

OHCHR

GENERAL ASSEMBLY

SECURITY COUNCIL

UNICEF

UNESCO

HARVARD edX

WHO

UN CHARTER